Evropska unija razmatra jedan od najznačajnijih koraka u svojoj historiji, mogućnost da Kanada postane pridružena članica Unije, dok slični signali stižu i iz Australije i Novog Zelanda. Ideju je zvanično iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom obraćanju Evropskom parlamentu, poručivši da su Kanadi otvorena vrata za takav vid saradnje.
Kanadski premijer Mark Carney, koji je bio na evropskoj turneji, dan kasnije je pozdravio ovu inicijativu, nazivajući je 'savezom za budućnost' i odgovorom na aktuelne geopolitičke poremećaje. Naglasio je da se ne radi o formiranju trećeg bloka koji bi konkurirao velikim silama, iako je reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazala da Washington ovaj potez ne doživljava blagonaklono.
Partnerstvo na ključnim poljima
Prema riječima kanadskog premijera, moguće partnerstvo bi se prije svega odnosilo na oblasti ključnih minerala, obrane, vještačke inteligencije, energetske sigurnosti, svemirskih tehnologija i platnih sistema. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da je ideja pridruživanja Kanade Evropskoj uniji dobra, ali napominje da ni sama ideja nije nova.
Mjesecima su o tome vođeni ozbiljni razgovori i u akademskim krugovima. Ja sam je čuo još prošle godine. O njoj se raspravljalo na razini stručnih skupina puno prije nego što se sada s njom izašlo van, kaže Avdagić.
Brojna otvorena pitanja
Avdagić ističe da bi ovakav potez otvorio niz pravno-tehničkih pitanja. Kanada, naglašava, ne može ući u punopravno članstvo prema sadašnjim normama EU, pa se govori o pridruženom statusu, za koji trenutno ne postoji definisan evropski okvir.
- Da li bi pridruženo članstvo značilo trgovinu bez ikakvih barijera
- Bi li bio uveden režim slobodnog kretanja građana bez viza
- Kako bi funkcionisalo donošenje zajedničkih odluka
- Bi li pridružene članice imale svog predstavnika u Evropskoj komisiji
Analitičar dodaje da je pitanje i kako bi na sve to reagovali građani Kanade, budući da odluka o ovakvom koraku, kako kaže, nije jednosmjerna ulica.
Euro kao globalna valuta
Ukoliko bi se sva otvorena pitanja relativno brzo riješila, Avdagić smatra da bi Evropska unija s pridruženim članicama postala globalna sila, mada ne bi imala sve alate kojima raspolaže SAD, posebno u vojnom smislu.
Zamislimo da Kanada i Australija kao pridružene članice preuzmu euro kao svoju valutu. S uzdrmanim američkim dolarom mislim da bi se u globalnim okvirima stvari drastično promijenile, euro bi definitivno postao temeljna svjetska valuta, navodi Avdagić.
Kada je riječ o motivima za ovakav potez, analitičar ne dvoji mnogo. Ističe da je sve to pokrenuto zbog politike Trumpove administracije prema trgovini i carinama, te da su zemlje poput Kanade i Australije naučile dugoročno kreirati svoju politiku, bez obzira na to ko je trenutno na vlasti.
Avdagić naglašava da ovaj korak ne treba tumačiti kao čin usmjeren protiv Sjedinjenih Američkih Država, jer i Evropska unija i Kanada i Australija žele ostati partneri sa Washingtonom. Kaže da poruke koje američka strana šalje evropskim partnerima, da moraju preuzeti dio odgovornosti na sebe, nisu zlonamjerne, već proizlaze iz svijesti da SAD ne mogu istovremeno brinuti o sigurnosti Evrope i eventualno ući u sukob s Kinom.
