Kardinal vrhbosanski Vinko Puljić u razgovoru je istakao da i lokalna i međunarodna zajednica moraju shvatiti kako su ljudi u Bosni i Hercegovini umorni od priča koje im ubijaju nadu u bolju budućnost. Prema njegovim riječima, perspektiva se otvara jedino kroz ostvarivanje prava, otvaranje radnih mjesta i zaštitu privrede, kako bi mladi ljudi ostali i razvijali svoje sposobnosti u ovoj zemlji.
Položaj Hrvata i pitanje jednakopravnosti
Kardinal je podsjetio da se pitanje položaja Hrvata u BiH aktualiziralo od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada su biskupi upozoravali da to rješenje nije adekvatno, posebno za hrvatski narod. Objasnio je da se Katolička crkva zauzima za ovo pitanje jer je opstanak Hrvata direktno povezan sa opstankom same Crkve u BiH.
Prema njegovim riječima, u Sarajevu, gdje su Hrvati manjina, problem jednakopravnosti je izražen, ali isto pitanje treba postaviti i za sve druge gradove u BiH, gdje bi svaki građanin trebao osjećati da je kod svoje kuće.
"Nemaju oni šta dogovarati, to pravo meni pripada. Samo moraju naći modus kako ga ostvariti. Jadna država koja svoje građane ne voli!"
Kardinal je kritikovao ulogu velikih sila, navodeći da Amerika i Rusija često odlučuju o ključnim pitanjima za BiH, čime se odgovornost neopravdano prebacuje samo na lokalne političare.
Biskupski prijedlog reorganizacije
Osvrćući se na mogućnost reorganizacije BiH, kardinal je podsjetio da su biskupi ranije predložili mehanizam koji bi spriječio preglasavanje i uvažio sve vjerske i nacionalne identitete. Prijedlog je predviđao podjelu BiH na četiri regije, sa paritetnom vlašću na državnom nivou, omjerom vlasti od 30 do 40 posto na regionalnom nivou, te principom "jedan čovjek, jedan glas" na opštinskom nivou.
- Paritetna vlast na nivou BiH
- Regionalna vlast sa udjelom 30 do 40 posto
- Opštinska vlast po principu jedan glas za svakog građanina
- Fokus razvoja na lokalnu vlast
Kardinal je naglasio da ovaj prijedlog nikada nije ozbiljno razmatran, te da Crkva danas više ne želi sugerisati rješenja, ali ima pravo tražiti ostvarenje jednakih prava za sve.
Odgovornost i regionalne tenzije
Osvrćući se na aktuelne teme kao što su treći entitet, referendum u Republici Srpskoj i unitarizacija BiH, kardinal je izrazio zabrinutost zbog rastućih tenzija u javnosti. Naglasio je da odgovornost mora postati temeljna vrijednost u svim strukturama društva, kako bi čovjek i njegovo dostojanstvo bili u prvom planu.
Komentarisao je i zategnute odnose između Srbije i Hrvatske, povezujući ih sa globalnim trendom korištenja izbjeglica i ratnih sukoba za političke svrhe. Kao primjer je naveo situaciju u Siriji, gdje narod trpi posljedice nesposobnosti velikih sila da postignu dogovor.
"Treba zaustaviti rat i treba omogućiti ljudima da žive u svojoj zemlji. Treba stvoriti ozračje da se ne rađa terorizam i ekstremizam, nego da se rađa ono što se zove ljudska prava i dostojanstvo čovjeka."
Kardinal je na kraju uputio kritiku i medijima, ističući da se prečesto prenose neodgovorne izjave jer predstavljaju "novost", dok se pozitivne i konstruktivne poruke rijetko ističu u javnom prostoru.
