Pokušaj napada dronom na ukrajinski transportni avion Antonov u njemačkoj zračnoj luci Leipzig-Halle izazvao je novu ozbiljnu krizu u odnosima Berlina i Moskve. Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza direktno je optužila Rusiju za napad, što Moskva odbacuje kao neosnovano.
Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božo Kovačević ocjenjuje da je incident predstavljao još jedan korak bliže otvorenom ratu između Rusije i Evrope, upozoravajući da su evropske zemlje u potpunosti napustile diplomatske mehanizme rješavanja krize.
Evropa je odbacila diplomatiju
Kovačević smatra da je Evropa potpuno napustila diplomatski pristup rješavanju sukoba u Ukrajini. Prema njegovim riječima, iako je Rusija nesumnjivo agresor, evropske sile su isključile bilo kakve pregovore i stavile sve na kartu vojne pobjede Ukrajine.
Isključili su pregovore s Rusijom i sve su stavili na kartu vojne pobjede Ukrajine.
Analitičar tvrdi da su trgovinske sankcije i oduzimanje ruske imovine pohranjene u zapadnim institucijama u suprotnosti s Poveljom Ujedinjenih naroda. Kako navodi, prakse koje je ranije primjenjivala isključivo Amerika, poput zapljene brodova, sada koristi i Evropska unija, što ukazuje na to da se vodi neobjavljeni rat.
Kovačević podsjeća da kršenje međunarodnog prava u 21. vijeku nije počelo ruskom aneksijom Krima 2014. godine niti invazijom na Ukrajinu 2022. godine, već američkom invazijom na Afganistan i Irak, kao i vojnim intervencijama protiv Sirije i Libije, na koje Evropa tada nije reagovala.
Rusija stjerana u kut, opasnost od eskalacije
Komentarišući najavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će zatvoriti rusko nebo, Kovačević ocjenjuje da Rusija ima sve manje opcija jer nije uspjela pokoriti cijelu Ukrajinu niti staviti pod potpunu kontrolu anektirane teritorije.
- Analitičar upozorava na rizik od korištenja nuklearnog oružja ukoliko pritisak na Moskvu nastavi rasti
- Ističe da su Poljska i baltičke zemlje zainteresovane za aktivaciju člana 5. NATO ugovora
- Naglašava da provedba člana 5. zavisi isključivo od Sjedinjenih Američkih Država
Kovačević smatra da zemlje takozvane koalicije voljnih žele da Ukrajina ratuje za njihove interese, ističući da ukrajinski narod brani svoju slobodu, ali da vodeće evropske zemlje imaju vlastite imperijalističke ciljeve.
Poziv na obnovu diplomatskih napora
Prema Kovačevićevom mišljenju, evropske političke elite silom žele izazvati rat kako bi opravdale svoju vlast, vjerujući da će se nacija u ratnim uslovima homogenizirati oko vladajućih struktura.
Kao moguće rješenje, predlaže da Evropska unija ovlasti svoju ministricu vanjskih poslova Kaju Kallas da pokrene pregovore sa ruskom stranom, iako smatra da Francuska, Njemačka i Poljska nisu spremne na takav korak zbog vlastitih nacionalnih interesa.
Građani Evropske unije ne zaslužuju lidere koji odbijaju barem pokušati ostvariti interese diplomatskim putem.
Analitičar zaključuje da Ukrajina zaslužuje punu podršku u odbrani svoje slobode, ali upozorava da politika koalicije voljnih krije imperijalističke interese iza deklarativne podrške ukrajinskim naporima za oslobođenje teritorija.
