Pobjeda demokrata na američkim međuizborima pokrenula je pitanje mogućih promjena u vanjskoj politici Washingtona, uključujući odnos prema Bosni i Hercegovini i regionalnim političkim akterima. O tim temama govorili su u emisiji Plenum Federalne televizije ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Sva trojica slažu se da američka podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH ostaje nepromijenjena konstanta, iako su iznijeli različita viđenja posljedica izbora i Dodikovih lobističkih aktivnosti u Sjedinjenim Državama.
Konzistentna politika od 1992. godine
Zlatko Lagumdžija istakao je da politika SAD-a prema BiH, bez obzira na to jesu li na vlasti demokrate ili republikanci, ostaje konzistentna od izbijanja rata.
"Politika Sjedinjenih Američkih Država praktično od 1992. pa do danas u suštini je, bez obzira koja stranka na vlasti bila, konzistentna i vrlo jasna u smislu podrške Bosni i Hercegovini, njenoj cjelovitosti, teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru", kazao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, ovakav pristup potvrđen je i Dejtonskim mirovnim sporazumom, a njegove temelje nisu dovodile u pitanje ni prethodne američke administracije. Lagumdžija smatra da bi BiH mogla imati još snažniju podršku u novom sazivu Kongresa.
Osvrćući se na Milorada Dodika, ocijenio je da bi rezultati izbora mogli dodatno oslabiti podršku njegovoj politici među ranijim saveznicima u Washingtonu.
"Nema tih miliona koji mogu kupiti vjerodostojnost"
Govoreći o Dodikovim lobističkim aktivnostima, Lagumdžija je naveo primjer konferencije pod nazivom "Okupljanje vizionara", kojoj bi Dodik trebao prisustvovati, ali bez govorničkog nastupa, već samo kao gost na večeri. Prema njegovim informacijama, Dodik će biti predstavljen kao zaštitnik kršćanstva, borac protiv radikalnog islama, antiglobalista i čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti.
"Nema tih lobista i tih miliona kojima vi možete objasniti da je on čovjek koji je čuvar zapadnih demokratskih vrijednosti u našem dijelu svijeta. Ne postoje ti lobisti i ti novci koji to mogu da ubijede", poručio je Lagumdžija.
Elmedin Konaković je još oštriji u ocjeni Dodikovih napora u SAD-u, navodeći da je za lobiranje izdvojio desetine miliona dolara bez stvarnih političkih rezultata.
"Dodik će na kraju biti kao neki rođak iz provincije, bogati, kome su uzeli puno para da ga provodaju kroz neka svjetla grada, da ga upoznaju s nekim poznatim ljudima, da se s njima slika", kazao je Konaković.
Dodao je da niti jedan strateški interes nije pomjeren, naglašavajući da fotografije s utjecajnim osobama ne predstavljaju dokaz diplomatskog uspjeha. Konaković je podsjetio i na ukidanje američkih sankcija Dodiku, koje je uslijedilo nakon povlačenja spornih zakona Narodne skupštine Republike Srpske, ocijenivši da problemi u BiH time nisu riješeni jer institucije i dalje ne funkcionišu punim kapacitetom.
Kritikovao je i Evropsku uniju zbog nedovoljno odlučnog angažmana, navodeći kao primjer podršku koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pružio Dodiku tokom izbornog perioda.
Trump kažnjen zbog unutrašnjih problema
Bivši hrvatski ministar Miro Kovač smatra da rezultati američkih međuizbora prvenstveno odražavaju nezadovoljstvo birača unutrašnjom politikom administracije, a ne promjenu stava prema Balkanu.
"Od 20 međuizbora u posljednjih dugo godina, 18 puta je predsjednik SAD-a bio sankcionisan. Jedini koji je uspio nakon tih izbora imati većinu bio je George Bush mlađi, i to nakon 11. septembra 2001. godine", naveo je Kovač.
Kovač je ukazao i na dio republikanske baze nezadovoljan vojnim angažmanom Amerike u svijetu, kao i na efekte poskupljenja goriva i rasta životnih troškova. Ipak, kada je riječ o BiH, ne očekuje suštinske promjene, podsjećajući da je zemlja proizvod dogovora iz Daytona i da njena stabilnost zavisi od snage transatlantskog partnerstva.
Upozorio je, međutim, da Evropa trenutno nema dovoljno političke snage da bude ravnopravan partner Washingtonu, pozivajući evropske lidere na veću samostalnost i odlučnost u odnosima sa SAD-om.
