Samo mjesec dana nakon Konferencije o Zapadnom Balkanu održane u Berlinu na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel, osam ministara ekonomije zemalja regiona sastalo se u Budvi kako bi razgovarali o ekonomskoj saradnji kao temelju povezivanja Zapadnog Balkana. Tema skupa bila je podsticanje privrede, privlačenje investicija te saradnja u oblasti energetike i infrastrukture.
Iako su svi učesnici potvrdili zajednički interes za regionalnu saradnju, ostaje mnogo izazova, budući da se države regiona nalaze u različitim fazama ekonomskog razvoja. Neke od njih još su u procesu privatizacije, dok druge nemaju izgrađen nacionalni konsenzus o ključnim ekonomskim pitanjima.
Njemačka poručuje: region kao sigurno područje za investicije
Ekhard Kords, predsjedavajući odbora njemačke privrede, istakao je da je cilj Njemačke da region Zapadnog Balkana postane privlačna investiciona destinacija.
Naš cilj je da ojačamo region kao područje investicija, a to se najbolje postiže bliskom regionalnom saradnjom.
Region se, međutim, i dalje mukotrpno oporavlja od dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, a prosječno je prošle godine iznosio 2,2 posto. Nezaposlenost je i dalje visoka, prosječno iznad 20 posto, dok je privreda suočena s izraženim deflacionim pritiskom. Katastrofalne poplave koje su pogodile Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, a djelimično i Hrvatsku, dodatno su usporile ekonomski oporavak regiona.
Infrastrukturni i energetski projekti kao prioritet
Premijer Crne Gore Milo Đukanović naglasio je da su prekogranični infrastrukturni projekti ključni za ekonomski oporavak regiona. Među najvažnijima izdvojio je Jadransko-jonski autoput, koji bi povezao Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju, te Jadransko-jonski gasovod (IAP), koji bi predstavljao nastavak projekta TANAP-TAP i otvorio novu energetsku perspektivu za cijelu Evropu.
- Autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, preko Budimpešte
- Izgradnja podmorskog energetskog kabla u saradnji sa italijanskim partnerom TERNA
- Povezivanje elektroenergetskih sistema Evropske unije i Balkana najmodernijom tehnologijom
Đukanović je naglasio da bi realizacija ovih projekata poziciju Crne Gore, ali i cijelog regiona, učvrstila kao važnog evropskog energetskog čvorišta.
Ministar privrede Hrvatske Ivan Vrdoljak istakao je da energetske politike na nacionalnom nivou nemaju smisla bez regionalne koordinacije.
To je onda samo papir za kantu, ako nemam saradnju sa kolegama i dogovorimo glavne dobavne pravce, glavne potrošnje, kakve interkonekcije trebamo u plinovodima, naftovodima i svemu drugom.
Unutrašnje reforme kao preduslov saradnje
Ministar privrede Srbije Željko Sertić upozorio je da regionalnoj saradnji mora prethoditi unutrašnje sređivanje ekonomskih prilika. Naveo je da od oko 630 preduzeća u Srbiji, preko 500 posluje s gubitkom.
Preko 700.000 zaposlenih ima u javnoj upravi Srbije naspram malo manje od oko 400.000 u realnom sektoru. Nema više društvenog kapitala koji je zakonom definisan, nema više loših firmi. Ili će otići u stečaj, biti prodate, ili biti ugašene.
Pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Dragan Milović istakao je da u BiH i dalje nisu usaglašeni ključni državni interesi.
Prvo mi treba da postignemo međusobni dogovor, pa onda da razgovaramo sa našim susjedima. Sve se mi nešto dogovaramo već deset godina, a nikako nema izvršnosti.
Prema njegovim riječima, nova regionalna inicijativa, uz posrednika koji bi usmjeravao proces, ima veće šanse za uspjeh nego dosadašnji pokušaji saradnje kroz projekat CEFTA.
S njemačke strane, potvrđen je nastavak podrške regionu. Andreas Obershteler iz njemačkog saveznog ministarstva za privredu i energiju istakao je da je Zapadni Balkan od ključnog strateškog interesa za Njemačku i cijelu Evropu, posebno imajući u vidu da je ekonomska razmjena Njemačke s regionom u posljednje tri godine porasla za 25 posto. Region se, dodao je, sve više percipira i kao logistička kapija za prodor prema velikim tržištima, poput turskog.
