Tarik Omerćehajić iz Tuzle jedan je od malobrojnih očeva u Bosni i Hercegovini koji je odlučio iskoristiti pravo na porodiljsko odsustvo. Nakon rođenja djeteta, njegova supruga se poslije prvih šest mjeseci morala vratiti na posao, pa je porodica tragala za rješenjem ko će nastaviti brinuti o bebi. Tada su saznali da i očevi u BiH imaju zakonsko pravo da preuzmu porodiljsko odsustvo.
"Sam proces iskreno nije bio baš najjednostavniji. Pored toga što smo morali proći proceduru prijave supruge na porodiljsko odsustvo, kada sam ja trebao da preuzmem to korištenje morali smo ponovo aplicirati te neke papire, morali smo ponovo potpisivati neke zajedničke izjave. Sam proces bi mogao, ja mislim i trebao biti jednostavniji", kaže Omerćehajić.
Slična iskustva imalo je i preostalih ispitanika u istraživanju "Otac na porodiljskom odsustvu", koje je provela Sarajevski otvoreni centar (SOC) na uzorku od 500 očeva. Kako navodi autorica istraživanja Amina Dizdar, mnogi očevi su se suočavali sa administrativnim apsurdima.
"Očevi su morali otići kod ginekologa, oni su to shvatili kao simpatičnu situaciju, ali nekima je bilo i neugodno i zbunjujuće, i njima i doktoricama kod kojih su odlazili na pregled, jer je bukvalno navedeno da moraju otići na ginekološki pregled, što je suludo", objašnjava Dizdar.
Pravo postoji od 2016. godine, ali ga koristi tek 0,36 posto očeva
Pravo na porodiljsko odsustvo očevima je omogućeno 2016. godine, kada je na nivou cijele Bosne i Hercegovine izmijenjen i dopunjen Zakon o radu u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Uprkos tome, od tada do danas ovo pravo iskoristilo je tek 0,36 posto očeva, pokazuju podaci istraživanja SOC-a.
Autorica istraživanja Dalila Hasanbegović ističe da je glavni problem u nedostatku informacija.
"Više od polovine anketiranih očeva, nije znalo da postoji ova zakonska mogućnost da i otac koristi takozvano porodiljsko odsustvo, u trajanju od godine dana u skladu sa dogovorom sa svojom partnericom", navodi Hasanbegović.
Prema podacima do kojih je istraživanje došlo, zahtjev za ostvarivanje naknade umjesto plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva podnijelo je ukupno 28.838 osoba, od čega samo 105 očeva. Više od polovine, odnosno 57,8 posto anketiranih očeva izjavilo je da nije upoznato sa ovim pravom, dok bi preko 70 posto njih koristilo odsustvo da su znali za tu mogućnost. Samo 28 posto očeva je informacije o pravu dobilo od svog poslodavca.
"Problem jeste nepoznavanje propisa, mi ne možemo očekivati od svakog oca da poznaje i čita zakone i zbog toga moramo imati kako mehanizme države, tako i poslodavaca da informišu svoje zaposlene", kaže Hasanbegović.
Neusklađeni zakoni i naglasak na ulozi majke
Pravo na porodiljsko odsustvo u BiH regulisano je kroz četiri različita zakona: Zakon o radu u institucijama BiH, Zakon o radu Federacije BiH, Zakon o radu Republike Srpske i Zakon o radu Brčko distrikta. Svi ovi zakoni, prema riječima Hasanbegović, u suštini su slični, ali nisu usklađeni, što stvara pravnu nejednakost.
U Federaciji BiH otac djeteta može koristiti porodiljsko odsustvo nakon 42 dana od rođenja djeteta, u Republici Srpskoj tek nakon što majka iskoristi 60 dana, dok je u Brčko distriktu ta granica takođe 42 dana. Nijedan od zakona ne dozvoljava roditeljima da odsustvo koriste istovremeno.
Posebno je zanimljivo da Zakon o radu Republike Srpske predviđa kaznu za poslodavce koji krše majčino pravo na porodiljsko odsustvo, ali ne postoji kazna za poslodavce koji uskrate to pravo očevima u slučaju dogovora sa majkom.
- U periodu od 2016. do 2020. godine u BiH je rođeno 145.465 djece
- Samo 13 od 500 anketiranih očeva iskoristilo je porodiljsko odsustvo
- 46,2 posto onih koji su ga koristili to su činili neprekidno godinu dana
- 11,2 posto očeva smatra da im odsustvo nije potrebno jer je briga o djeci posao žena
Stereotipi i preporuke za promjene
Amina Dizdar ističe da postoje duboko ukorijenjeni stereotipi vezani za roditeljstvo, koji dolaze i od muškaraca i od žena.
"Postoje stereotipi kako na strani muškaraca, tako i na strani žena, jer i žene često misle da je to nešto što pripada isključivo njima, nemaju povjerenja u muškarce da oni mogu brinuti o djetetu", kaže Dizdar.
Ona dodaje da je posebno zabrinjavajuće što su očeve koji su koristili ovo pravo ljudi iz okruženja pitali da li će im to štetiti na poslu, dok se za žene automatski podrazumijeva da porodicu stavljaju na prvo mjesto bez ikakvih pitanja o mogućim posljedicama na karijeru.
Ipak, iskustvo Tarika Omerćehajića pokazuje da reakcije okoline ne moraju biti negativne.
"Reakcije društva i okoline su bile vrlo pozitivne, kolege nisu bile upućene da mogu koristiti pravo na porodiljsko odsustvo kao otac djeteta i većina njih je izrazila želju i volju da ako budu u prilici ostvare to pravo", kaže Omerćehajić.
Iz Sarajevskog otvorenog centra predlažu uvođenje pojma očinskog odsustva, koje bi omogućilo najmanje 10 plaćenih radnih dana odsustva odmah nakon rođenja djeteta, u skladu sa Direktivom Evropske unije 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja. Takođe predlažu izmjene zakona o radu kojima bi se eksplicitno zabranilo dovođenje očeva u nepovoljniji položaj zbog korištenja ovog prava, zagarantovala roditeljska naknada svim očevima nezavisno od radnog statusa majke, te obavezalo poslodavce da zaposlene informišu o njihovim pravima.
