Sudbina 22 paradžemata koja su odbila pristupiti Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini ostaje pod velikim znakom pitanja. Ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić, otvoreno je najavio da će nadležne institucije poduzeti korake kako bi se ova pojava dovela u zakonske okvire, no stručnjaci upozoravaju da za sankcionisanje moraju postojati konkretni i provjerljivi dokazi.
Prema najavama, paradžematima neće biti dozvoljeno da formiraju udruženja u privatnim objektima i kućama, čime bi se zaobišao Zakon o slobodi vjere. Mektić je, kako prenosi TV1, jedan od rijetkih zvaničnika koji je ovaj problem otvoreno adresirao na nivou države.
Stav ministra sigurnosti
Dragan Mektić je istakao da će, u trenutku kada budu izopšteni iz Islamske zajednice, ova lica postati problem državnih institucija.
“Onog momenta kada oni budu izopšteni iz Islamske zajednice, oni su problem države, oni ispoljavaju ekstremni nacionalizam, ne priznaju pravni poredak, oni će sigurno biti tretirani od strane bezbjednosnih organa ove države,” naglasio je Mektić.
Ministar je dodao da pojedinci iz ovih zajednica mogu pokušati djelovati ilegalno, ali da će u tom slučaju biti procesuirani. Posebna pažnja, prema njegovim riječima, biće usmjerena na one koji javno nastupaju sa pozicija ekstremizma i radikalizma. U prethodnom periodu, SIPA je bila jedan od ključnih aktera u akcijama protiv lica sa radikalnim stavovima i namjerama.
Potreba za konkretnim dokazima
Iako je najava sankcionisanja jasna, stručnjaci upozoravaju da je za bilo kakvu pravnu akciju neophodno utvrditi konkretne dokaze o radikalizaciji.
“Neka izađu ljudi koji rade u sigurnosnom sistemu pa kažu koja je to vrsta radikalizacije, da li je to mišljenje, u djelovanju ili u ponašanju. Dakle, ta u ponašanju je problematična jer ona može da svrne, hajde da kažemo, u ekstremističko ponašanje. A ekstremizam je korak terorizmu,” ističe profesor na Fakultetu za kriminalistiku, Goran Kovačević.
Predstavnici paradžemata svoje postupke pravdaju argumentom da svaki pojedinac ima pravo da praktikuje islam po svom nahođenju. Međutim, stručnjaci naglašavaju da građanska i ljudska prava, kao i sva druga prava, imaju svoje granice.
Granice vjerske slobode i zakon
Akademik Slavo Kukić smatra da postojanje ovakvih grupa predstavlja potencijalnu opasnost, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za širu regiju.
“Oni su sigurno potencijalna opasnost i za neposredno bosanskohercegovačko okruženje, pa i šire. Onda se naprosto postavlja pitanje jesu li njihova građanska i ljudska prava važnija ili građanska i ljudska prava svih nas ostalih? Ja mislim da je posrijedi ovo drugo,” izjavio je Kukić.
Stručnjaci naglašavaju da niko ne spori pravo pojedinca da praktikuje vjeru, ali da organizovanje udruženja i obavljanje vjerskih obreda izvan zvaničnih institucija predstavlja kršenje zakona. Naime, svaka organizacija koja u svom nazivu ili djelovanju koristi prefiks “islamski” mora djelovati u okviru Islamske zajednice da bi bila zakonita. Isti princip primjenjuje se i na druge dvije monoteističke religije u zemlji.
