Srpsko sabranje "Baštionik" obilježava u Banjaluci 80. godišnjicu strijeljanja osuđenog ratnog zločinca Dragoljuba Mihailovića, komandanta četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata. Povodom te godišnjice, u banjalučkom Parku oslobođenja planirano je prikazivanje filma "Đeneral", čiji su scenarista i režiser Miloslav Samardžić.
Narednog dana, u zajedničkoj organizaciji "Baštionika" i Sabornog hrama Hrista Spasitelja, biće održan i molitveni pomen Mihailoviću. Na Instagram profilu udruženja navodi se da će građani "pod slobodnim nebom Banjaluke dočekati film koji nadilazi platno", opisujući ga kao priču o "prkosu, žrtvi i odanosti".
Podrška gradske vlasti i finansiranje udruženja
"Baštionik" ima podršku Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke i lidera Pokreta "Sigurna Srpska". Udruženje se posljednje dvije godine sufinansira gradskim grantovima u iznosu od 100.000 KM godišnje, što čini gotovo petinu njegovih prihoda.
Park oslobođenja, opremljen LED displejom za javne projekcije, izgrađen je na mjestu nekadašnjeg bioskopa "Kozara", u spomen na Srbe osuđene u Banjalučkom procesu 1916. godine. Park je otvoren u predizbornoj kampanji 2024. godine i njime upravlja Gradska uprava, koja je upit o odobrenju projekcije proslijedila "nadležnim organima", bez konkretnog odgovora. Sličan odgovor dao je i portparol Policijske uprave Banjaluka.
Pravni aspekt i mogućnost zabrane
Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke objašnjava da javna projekcija filma predstavlja oblik javnog okupljanja koji, po pravilu, ne podliježe obaveznoj prijavi, ali da je u ovom slučaju riječ o zakonskom izuzetku. Prema njegovim riječima, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) ima nadležnost da procijeni treba li skup zabraniti.
"MUP RS-a mogao bi da zabrani skup ako ocijeni da su ciljevi okupljanja nesporno usmjereni na kršenje zagarantovanih sloboda i prava čovjeka, ili ako postoji stvarna opasnost od narušavanja javnog reda i mira", kaže Jokić za Detektor.
On dodaje da bi, s obzirom na prisustvo historijskog revizionizma u samom filmu, eventualna zabrana mogla proizvesti veće negativne reakcije nego sama projekcija.
Upozorenja historičara na revizionizam
Historičar Husnija Kamberović upozorava da filmovi poput "Đenerala" predstavljaju pogodan medij za širenje historijskog revizionizma, jer se putem slike šalje snažnija poruka nego tekstom. Prema njegovim riječima, film faktički rehabilituje Mihailovića, četnički pokret i njegovu ideologiju.
Kamberović naglašava i vremenski kontekst prikazivanja, koji dolazi nakon obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i u periodu zagrijavanja predizborne kampanje.
"Poruke koje se šalju jesu sijanje straha i promoviranje četnika kao heroja. To je zastrašujuće za nesrpske zajednice, ali žalosno i za srpsku nacionalnu zajednicu, koja je masovno učestvovala u partizanskim antifašističkim redovima", kaže Kamberović.
Podsjeća da je Mihailović osuđen na smrtnu kaznu zbog ratnih zločina te da svaka rehabilitacija podrazumijeva dovođenje u pitanje te presude, što smatra neosnovanim narativom.
Prethodni pokušaj prikazivanja i reakcije građana
Prvi pokušaj prikazivanja filma bio je u januaru ove godine u kinu "Cineplexx Palas", kada je projekcija povučena nakon žalbi građana i pritisaka javnosti. Aktivista Nemanja Tubonjić navodi da je ovaj put situacija drugačija, jer sponzor nije privatno lice, već udruženja desničarskog spektra u saradnji s crkvenim institucijama i gradskom upravom.
Tubonjić smatra da građanima preostaje jedino bojkot, ali izražava sumnju u masovniju reakciju:
"Sigurnosni rizici su veliki, s obzirom da u Banjaluci operiše nekoliko neonacističkih grupa koje će zasigurno doći na projekciju filma", zaključuje Tubonjić.
Jedna od građanki Banjaluke, koja je zatražila anonimnost, kaže da je prikazivanje filma u centru grada "poražavajuće" i podsjeća na vremena kada je isti prostor služio za prikazivanje popularnih filmova koji su okupljali građane bez podjela.
Podsjećamo da je Dragoljub Mihailović strijeljan 17. jula 1946. godine, prema presudi Vojnog vijeća Vrhovnog suda FNRJ, zbog izdaje i ratnih zločina. Viši sud u Beogradu je 2015. godine usvojio zahtjev za njegovu rehabilitaciju, proglasivši prvobitnu presudu ništavnom, čime se u Srbiji od tada smatra neosuđivanim licem.
