Ne postoji jedinstven i iskristaliziran stav zvaničnog Washingtona prema Balkanu, tvrdi novinar Ivica Puljić, koji izvještava iz američke prijestonice. Prema njegovim riječima, dolaskom Donalda Trumpa po drugi put u Bijelu kuću, odnos američke administracije prema Zapadnom Balkanu, a time i prema Bosni i Hercegovini, značajno se promijenio.
Puljić objašnjava da je riječ o pristupu koji je utemeljen na poslovnim vezama i mogućem profitu, a koji on naziva "dolarskim pristupom". Taj pristup je, kako kaže, obojen dubokom konzervativnom ideologijom prožetom vjerskim elementima i pun je kontradikcija.
Administracija želi odvojiti Bosnu i Hercegovinu od ruskog i kineskog utjecaja, ponajviše preko Južne plinske interkonekcije. S druge strane, Trumpovi ljudi štite Dodika, koji ih, naravno, plaća debelo, a koji je prototip političara kao ruske marionete na Balkanu i BiH.
Razlika između zakonodavne i izvršne vlasti
Puljić naglašava da postoje dva odvojena pristupa, zakonodavni i izvršni. Zakonodavci u Kongresu, kaže, i dalje imaju svijest o tome ko predstavlja najveću opasnost za sigurnost na Balkanu. Nekoliko predloženih rezolucija imenuje Milorada Dodika, za kojeg se traži povratak sankcija, te Aleksandra Vučića, zbog bliskosti s Rusijom i Kinom.
Međutim, novinar upozorava da se te rezolucije rijetko pretvaraju u konačan zakon koji potpisuje predsjednik. Kao primjer navodi da je prije pet dana predložena rezolucija o trajnim sankcijama za Naftnu industriju Srbije, dok je administracija u petak produžila licencu toj kompaniji do kraja narednog mjeseca.
- Državni sekretar Marco Rubio potpisao sporazum o strateškoj saradnji s ministrom vanjskih poslova Srbije Markom Đurićem
- Zamjenik državnog sekretara Christopher Landau imao više susreta sa Željkom Cvijanović nego s Bećirovićem ili Komšićem zajedno
- Predložene rezolucije u Kongresu rijetko postaju zakon
Kako Dodik i drugi lobiraju u Washingtonu
Prema Puljićevim riječima, Dodik je shvatio da je s Trumpom došlo vrijeme za kupovinu utjecaja. Unajmio je, kako navodi, nekoliko kontroverznih figura sa američke političke scene, uključujući Rudyja Giulianija, Michaela Flynna i Roda Blagojevicha, osobe koje su bile u zatvoru, pod optužbama za korupciju ili povezane s Rusijom.
Novinar dodaje da se HDZ tek uključuje u lobiranje, spominjući posjet kandidatkinje Darijane Filipović i ministra pravosuđa Davora Bunoze Washingtonu, gdje su bili domaćini konzervativne Heritage zaklade. Za razliku od toga, bošnjački političari, prema Puljiću, pokazuju nesposobnost organizacije profesionalnog lobiranja, a Amerikanci i dalje pamte ranije kontakte bošnjačkih lidera sa spornim islamskim grupacijama.
Puljić zaključuje da su činjenice jasne, a da je na građanima da izvuku svoje zaključke o odnosu Washingtona prema regionu.
