Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, broj maloljetnih osoba koje su počinile krivična djela drastično je smanjen u posljednjih 14 godina. Dok je 2004. godine zabilježeno 1.539 maloljetnih prijestupnika, u ovoj godini taj broj iznosi samo 73.
Ovakav rezultat, kako navode iz MUP-a KS, posljedica je sistemskog rada na prevenciji maloljetničkog prijestupništva. Međutim, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimlić smatra da statistika ne prikazuje realnu slike stanja u društvu.
Aktivnosti MUP-a Kantona Sarajevo na prevenciji
Iz MUP-a KS ističu da su provedene brojne aktivnosti predviđene Akcionim planom za prevenciju maloljetničkog prijestupništva za period 2014-2016. godine, a trenutno se implementira novi plan za period 2017-2019. godine.
Policijski službenici Uprave policije redovno održavaju predavanja u osnovnim i srednjim školama te sarađuju s drugim institucijama i nevladinim sektorom kako bi preventivno djelovali na ponašanje djece.
Podsjetimo, 2014. godine usvojen je Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, čija je primjena počela godinu kasnije. Zakon je uveo novu alternativnu mjeru, policijsko upozorenje, koje se izriče pod određenim uvjetima.
- Uprava policije MUP-a KS izmijenila je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji
- Uvedena su radna mjesta poput policajca u zajednici, istražitelja za maloljetničko prijestupništvo i psihologa
- Certificirano je više od 100 policijskih službenika za rad s maloljetnicima
Ove godine posebna pažnja posvećena je i lažnim dojavama o postavljenim eksplozivnim napravama u srednjim školama, nakon čega su održana predavanja o štetnim posljedicama takvog ponašanja.
Budimlić: Statistika ne odražava stvarno stanje
Za razliku od zvaničnog stava MUP-a, Budimlić upozorava da postoji značajna razlika između registrovanog i stvarnog kriminaliteta među maloljetnicima.
Slika koja se stvara kroz zvanične podatke institucija koje otkrivaju, rasvjetljavaju i krivično gone maloljetnike koji počine krivična djela nije realna, odnosno držim da postoji dosta argumenata na temelju kojih možemo reći da postoji jedan veliki broj krivičnih djela koje čine maloljetnici ili na štetu maloljetnika koji ostaje neprijavljen.
Prema njegovim riječima, referentna naučna istraživanja, uključujući Međunarodnu studiju o samoprijavljenoj delinkvenciji, pokazuju da se u Kantonu Sarajevo bilježi značajan broj neprijavljenih djela, prije svega nasilja roditelja prema djeci, fizičkog nasilja i cyberbullyinga.
Budimlić posebno naglašava problem digitalnog maltretiranja djece, koji, kako kaže, ostaje van zvanične statistike.
Posebno ukazujem na pitanje cyberbullyinga koje je veoma rašireno i veliki broj djece pati zbog tog ponašanja, a počinioci ne dobiju adekvatnu sankciju.
Nedostaci u primjeni odgojnih mjera
Bivši ministar ukazuje i na sistemske propuste, poput činjenice da Kantonalni centar za socijalni rad nije formirao listu institucija u kojima bi maloljetnici mogli odrađivati mjeru rada u korist društva, čime sudije ostaju bez mogućnosti da izriču ovu vrstu sankcije.
Budimlić također kritikuje zastupnike u Skupštini Kantona Sarajevo, tvrdeći da ne posvećuju dovoljno pažnje analizi izvještaja institucija koje se bave ovom problematikom.
Ovi podaci koji sada pokazuju na smanjenje su iskrivljena slika i tu možemo biti ironični, jer mi ćemo za nekoliko godina biti tako pozicionirani da će nam otići slika u minus.
Kao ilustraciju svoje teze, Budimlić navodi primjer Švedske, zemlje s najvišom stopom registrovanog kriminaliteta u Evropi, uključujući maloljetnički, čija je stopa, kako kaže, i do 50 puta veća nego u Bosni i Hercegovini, što ne znači da je Švedska manje sigurna zemlja, već da tamošnji sistem bolje registruje i prijavljuje krivična djela.
Zaključuje da manji broj registrovanih slučajeva ne mora značiti stvarno smanjenje kriminaliteta, već može ukazivati na to da se veliki broj djela jednostavno ne prijavljuje niti sankcionira.
