Nova studija fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) naslovljena "The Social Dimension of EU Enlargement in the Western Balkans" upozorava da evropske integracije Bosne i Hercegovine neće imati puni legitimitet ako građani njihov napredak ne osjete kroz svakodnevni život, sigurniji rad, dostupnije zdravstvo, kvalitetnije obrazovanje i pravedniju socijalnu zaštitu.
Iako su posljednjih godina zabilježeni pomaci na tržištu rada, autorica studije dr. Mirna Jusić naglašava da socijalna prava i svakodnevne potrebe građana još uvijek nemaju dovoljno važno mjesto u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Šta pokazuje analiza reformskih dokumenata
Studija je analizirala socijalne reforme u programima ekonomskih reformi za period 2022. do 2025. godine, reformske agende zemalja Zapadnog Balkana, instrument IPA III te obaveze u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Zaključak je jasan, reforme su i dalje pretežno usmjerene na tržište rada, vještine i zapošljivost, dok socijalna zaštita i zdravstvo ostaju nedovoljno zastupljeni u dokumentima.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je zabrinjavajuća činjenica da socijalna pomoć zasnovana na imovinskom cenzusu nije dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba građana. Studija ukazuje na nizak obuhvat korisnika, neadekvatne iznose pomoći, kao i na velike razlike u pravima između entiteta i kantona.
Razlike u pravima i prioriteti za budućnost
Iako su u Federaciji BiH uvedeni jedinstveniji dječiji dodatak i porodiljska naknada, pristup ovim pravima i dalje nije jednak u cijeloj zemlji. Reformska agenda BiH prepoznaje potrebu za ujednačavanjem roditeljskih prava i boljim usmjeravanjem socijalnih naknada, a Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja je u reformskoj agendi posebno otvorila pitanje roditeljskog odsustva, što studija ocjenjuje kao važan korak.
Ipak, autorica upozorava da predložene mjere još ne osiguravaju potpunu harmonizaciju prava u cijeloj zemlji. U oblasti zapošljavanja prioriteti uključuju:
- Donošenje novih strategija zapošljavanja
- Jačanje kapaciteta za provedbu i praćenje mjera
- Pripremu pilot-programa Garancije za mlade
U obrazovanju je, prema studiji, potrebno uspostaviti funkcionalan sistem akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa, unaprijediti kvalifikacijski okvir te rezultate međunarodnih procjena koristiti za stvarno poboljšanje kvaliteta nastave. Istovremeno, BiH se suočava s izraženim nedostatkom zdravstvenih radnika, dok visoka izdvajanja građana iz vlastitog džepa dodatno opterećuju domaćinstva.
Poziv na jače uključivanje socijalnih poglavlja
FES zato poziva da se socijalna poglavlja 19, 26 i 28 ranije i snažnije uključe u proces pristupanja, uz redovno praćenje pokazatelja Evropskog stuba socijalnih prava. Kako se navodi u studiji, reforma se ne bi trebala mjeriti samo donošenjem propisa ili realizacijom aktivnosti, nego stvarnim promjenama koje građani osjećaju.
Socijalna prava nisu sporedna tema evropskih integracija. Ona su temelj povjerenja građana u proces i uslov da članstvo u EU donese stvarnu, pravednu i održivu promjenu.
Poruka studije je da pristupačnija zdravstvena zaštita, sigurnija radna mjesta, adekvatniji prihodi i jednak pristup kvalitetnim uslugama moraju postati mjerilo uspjeha evropskih integracija Bosne i Hercegovine, a ne samo formalno usklađivanje zakona sa standardima Evropske unije.
