Odrasla stabla u gradskim sredinama odavno nisu samo ukras, već predstavljaju svojevrsnu infrastrukturu koja direktno utiče na kvalitet života stanovnika. Ona hlade ulice, zadržavaju kišnicu i smanjuju pritisak na zdravstveni sistem tokom perioda ekstremnih vrućina. Arborist Fran Poštenjak upozorava da gradovi koji gube svoja stabla ostaju bez prirodne odbrane od visokih temperatura.
Naučna zajednica ovu činjenicu potvrđuje već četiri decenije. Blizina gradskog zelenila ublažava takozvani efekat toplotnog ostrva, pojavu u kojoj su gradovi znatno topliji od okoline jer asfalt i beton upijaju toplinu i otpuštaju je i nakon zalaska sunca. Osim hlađenja, stabla prečišćavaju zrak, zadržavaju oborinsku vodu i smanjuju buku, a prema Poštenjakovim riječima dokazano poboljšavaju i fizičko i mentalno zdravlje ljudi, uz povećanje vrijednosti nekretnina u ulici.
Zašto se odraslo stablo ne može jednostavno zamijeniti
Prilikom uklanjanja stabala često se obećava sadnja novih, ali malo ko uzima u obzir da mladoj sadnici trebaju decenije da nadoknadi ono što pruža jedno odraslo stablo. Krošnja koja danas hladi cijelu ulicu razvijala se trideset ili pedeset godina, dok sadnica posađena na njeno mjesto neće imati istu funkciju ni za deset godina.
Zbog toga Poštenjak gubitak odraslog stabla opisuje i kao direktan finansijski gubitak za grad.
