Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu i potpredsjednica Kluba zastupnika Evropske narodne stranke, objavila je autorski članak pod naslovom "Dayton at 30: Constitutional Balance, Geopolitical Competition and Europe's Security Responsibility" u naučno-političkom časopisu European View, koji izdaje Wilfried Martens centar za evropske studije. U tekstu je analizirala tri decenije provođenja Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, njegove rezultate i propuste, kao i ulogu Evropske unije u izgradnji stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine.
Zovko polazi od stava da je Dejton izvršio svoju osnovnu historijsku funkciju, zaustavio je rat, sačuvao suverenitet i teritorijalni integritet zemlje i uspostavio ustavni okvir koji je omogućio mir. Međutim, kako naglašava, tri decenije kasnije se ne postavlja pitanje da li je Dejton zaustavio rat, već je li ispunjeno njegovo osnovno obećanje, jednakopravnost i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda.
"Dejton je donio mir, ali mir se ne može održavati bez povjerenja. A povjerenja nema bez ustavne ravnoteže, jednakopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja tri konstitutivna naroda."
Legitimno predstavljanje kao ključno pitanje
U članku se posebno ističe da Bosna i Hercegovina prema Dejtonu nije zamišljena kao unitarna i centralizovana država, nego kao država čija se stabilnost zasniva na ravnoteži i podjeli vlasti između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Konstitutivnost naroda, prema Zovko, nije politička interpretacija ni privremeno rješenje iz vremena završetka rata, već strukturno načelo ustavnog poretka koje sprečava da bilo koji narod dominira nad drugim.
Kao jedan od najvažnijih neriješenih problema danas, Zovko izdvaja legitimno političko predstavljanje. Posebno upozorava na situaciju hrvatskog naroda, koji je demografski najmanjobrojniji od tri konstitutivna naroda, što dodatno povećava njegovu političku ranjivost. U tekstu se analizira i višestruko preglasavanje hrvatskih birača pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
- Reforma Izbornog zakona kao preduvjet obnove povjerenja
- Osiguranje da svaki konstitutivni narod legitimno bira svoje predstavnike
- Očuvanje prava svih građana BiH
"Legitimno predstavljanje nije pitanje privilegija jednog naroda. Ono je pitanje jednakopravnosti i povjerenja, a upravo su jednakopravnost i povjerenje preduvjeti funkcionalne Bosne i Hercegovine."
Autorica upozorava i na dva suprotstavljena politička koncepta koja narušavaju dejtonsku ravnotežu, separatizam koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet države, i unitarizam koji nastoji centralizovati političku moć i time potkopava jednakopravnost naroda. Federalizam, kao kombinacija zajedničkog upravljanja i samouprave, prema njenom mišljenju predstavlja srednji put koji čuva jedinstvo zemlje uz zaštitu različitosti.
Uloga Hrvatske i evropska sigurnosna odgovornost
Poseban dio članka posvećen je ulozi Republike Hrvatske prije, tokom i nakon postizanja Dejtonsko-pariškog sporazuma. Zovko podsjeća na Splitsku deklaraciju iz jula 1995. godine i vojne operacije koje su promijenile odnos snaga na terenu, ističući da je operacijom "Oluja" prekinuta opsada Bihaća, gdje je oko 300.000 civila bilo izloženo direktnoj opasnosti ponavljanja scenarija iz Srebrenice.
U širem evropskom kontekstu, autorica upozorava da se neriješena ustavna pitanja u BiH više ne mogu smatrati isključivo unutrašnjopolitičkim sporovima. Ruska agresija na Ukrajinu i jačanje hibridnih prijetnji na Zapadnom Balkanu, prema njenom mišljenju, pokazuju koliko institucionalne slabosti mogu otvoriti prostor vanjskim akterima.
