Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj navigaciji Bosne i Hercegovine, Davorin Primorac, u intervjuu je govorio o dugom putu izgradnje jedinstvenog sistema kontrole letenja u zemlji, te o tome zašto smatra da će civilno zrakoplovstvo u narednim decenijama postati glavni pokretač privrednog razvoja Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, prije 2009. godine u BiH su djelovale tri odvojene institucije civilnog zrakoplovstva, Federalna direkcija, Republička direkcija i Državna direkcija civilnog zrakoplovstva. Na njihovim temeljima počela je izgradnja jedinstvene agencije, poznate danas kao BHANSA.
Put do potpune kontrole neba
Primorac je objasnio da je proces tranzicije trajao od 2009. do 2014. godine, kada je BiH preuzela odgovornost za pružanje usluga u donjem dijelu zračnog prostora. Do tog trenutka, kontrolu nad gornjim zračnim prostorom BiH obavljale su Hrvatska i Srbija, ne iz političkih razloga, već zbog nedostatka infrastrukture, opreme i obučenog kadra.
Ključni trenutak dogodio se 5. decembra 2019. godine, kada je BiH u potpunosti preuzela kontrolu nad cijelim svojim zračnim prostorom.
Smatram da je to jedan od najvećih uspjeha naše zemlje u modernoj historiji.
Direktor BHANSA-e naglašava da je suverenitet BiH nad zračnim prostorom danas potpun i neupitan, a agencija upravlja prometom do visine od približno 20.000 metara, zahvaljujući saradnji sa Eurocontrolom i susjednim pružateljima usluga u zračnoj navigaciji.
Rekordni prihodi bez opterećenja državnog budžeta
Primorac je iznio i konkretne finansijske pokazatelje razvoja agencije. Kada je preuzeo poziciju direktora 2015. godine, budžet BHANSA-e iznosio je 30 miliona maraka. Dvije godine kasnije taj iznos je narastao na 52 miliona maraka, dok je prošle godine agencija ostvarila rekordan prihod od 94 miliona maraka.
- BHANSA se finansira isključivo iz vlastitih prihoda
- Agencija nema nikakav dodir sa državnim budžetom
- U proteklih deset godina uplaćeno je 150 miliona konvertibilnih maraka u državni budžet
Prema Primorčevim riječima, ova činjenica potvrđuje zašto civilno zrakoplovstvo i zračni saobraćaj već danas predstavljaju jedan od najvažnijih pokretača privrede, uloga koja će se, kako kaže, dodatno jačati do kraja ovog stoljeća.
Nadzor, transparentnost i izazovi profesije
Rad agencije nadzire Vijeće agencije od sedam članova, koje imenuje Vijeće ministara BiH, dok BHANSA odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara. Svi finansijski planovi, izvještaji i strategije prolaze kroz Vijeće agencije, a zatim se putem Ministarstva prometa i komunikacija upućuju na usvajanje. Uz to se redovno dostavlja i izvještaj nezavisnog revizora.
Primorac je posebno skrenuo pažnju na odgovornost koju nose kontrolori letenja, profesiju koja je, kako navodi, izuzetno stresna i zahtjevna. Naglašava da na globalnom nivou nedostaje oko 15.000 kontrolora letenja, a procjenjuje se da će do 2035. godine taj deficit narasti na više od 70.000 stručnjaka, uz nedostatak od oko 280.000 pilota širom svijeta.
Često se govori o njihovim primanjima, a vrlo malo o odgovornosti koju imaju, posebno u periodima vršnih opterećenja.
Prema njegovim riječima, kontrolori letenja moraju održavati vrhunsku psihofizičku spremnost, jer su odgovorni za sigurno razdvajanje letova u zračnom prostoru kojim upravljaju, što on ističe kao apsolutni prioritet u radu agencije.
