Zagrebačka nakladna kuća Despot Infinitus objavila je novu knjigu historičara Hrvoja Mandića naslovljenu "Hrvati u logorima Armije BiH: Dokumenti i svjedočanstva 1993.-1994.". Djelo donosi detaljan pregled hrvatsko-bošnjačkog sukoba, sa fokusom na dosad manje istraženu temu stradanja hrvatskih civila u logorima koje je vodila Armija BiH.
Recenzent knjige, Luka Mišetić, poznat kao advokat generala Ante Gotovine, naglašava da su iskustva hrvatskih zatočenika u ovim logorima ostala znatno manje dokumentovana u odnosu na patnju bošnjačkih civila u logorima pod kontrolom Republike Srpske i Herceg-Bosne. Prema njegovim riječima, knjiga predstavlja sintezu primarnih izvora i ličnih svjedočenja koja do sada nisu dobila odgovarajuću pažnju u historiografiji.
Geopolitički kontekst i eskalacija sukoba
Autor u uvodnom dijelu analizira geopolitičku i vojnu situaciju koja je prethodila prekidu saradnje između HVO-a i Armije BiH krajem 1992. godine. Ta napetost je do aprila 1993. eskalirala u otvoreni sukob. Mandić se, kako se navodi, bavi i izvještavanjem stranih medija, ukazujući na to kako su vanjske percepcije uticale na diplomatske aktivnosti i stavove međunarodnih zvaničnika, uključujući Petera Galbraitha.
Klasifikacija logora u dvadesetak općina
Centralni dio knjige posvećen je klasifikaciji mjesta zatočenja u oko 20 općina u Bosni i Hercegovini, među kojima se navode Breza, Bugojno, Busovača, Zenica i Sarajevo. Autor se u istraživanju oslanjao na arhivsku građu Hrvatske informativne novinske agencije (HINA), dokumentaciju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) te lokalnih dokumentacionih centara, a koristio je i svjedočenja preživjelih zatočenika.
U knjizi se, kako se ističe, opisuje i kompleksan proces razmjene zarobljenika, uloga mješovitih komisija te djelovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i UNPROFOR-a, sve do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma u martu 1994. godine, kada su ovi logori konačno raspušteni.
Pravni i historiografski izazovi
U završnom poglavlju autor se bavi pravnim i historiografskim statusom ovih događaja, upozoravajući na probleme koji proizilaze iz nedostupnosti određenih vojnih dokumenata Armije BiH, kao i na različita tumačenja koja su se javljala u poslijeratnim sudskim procesima.
Iskustva hrvatskih civila u logorima Armije BiH ostala su znatno manje istražena u odnosu na opsežno dokumentiranu patnju bošnjačkih civila.
Hrvoje Mandić rođen je 1987. godine u Mostaru. Diplomirao je historiju 2009. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2020. godine. Trenutno je rukovoditelj Središnjeg ureda za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu i vanjski predavač na Studiju sigurnosnih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ranije je objavio knjige "Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću", koja je izdata i na engleskom jeziku, te "Rat nakon rata 1945.-1951.: Krivični progon jataka protukomunističke gerile u Hercegovini".
