Komentar prevodioca Aleksandra Brezara, rođenog u Sarajevu 1984. godine, otvara pitanje odgovornosti medija u Bosni i Hercegovini tokom talasa građanskog nezadovoljstva koji je zahvatio zemlju u februaru 2014. godine. Autor smatra da je dio krivice za trenutno stanje i na samim građanima, koji dugo nisu tražili odgovornost od medijskih kuća niti reagovali na tendenciozno novinarstvo.
Prema njegovim riječima, ignorisanje problematičnog izvještavanja i fokusiranje javnosti samo na najekstremnije primjere omogućilo je da prosječnost velikog broja medijskih kuća u BiH prođe nekažnjeno. Kao rezultat toga, mediji su, tvrdi Brezar, iskoristili priliku da plasiraju informacije koje koriste njima i političarima bliskim tim redakcijama, i to kako u smislu moći, tako i finansijski.
Primjeri iz medijske prakse
Autor navodi konkretan slučaj intervjua emitovanog na TV1 8. februara, u kojem je gost bio Bakir Izetbegović, a voditelj Ognjen Blagojević. Brezar ističe da je, u trenutku kada Kanton Sarajevo nije imao vladu, a na ulicama je vladao haos, voditelj gostu prvo postavio pitanje o zdravlju, umjesto da postavlja konkretna pitanja o stanju u kantonu.
Gostu dopušta da manipuliše informacijama, gestikulacijom odobrava sve što gost kaže, ne pokušavajući da dovede u pitanje niti jedan od odgovora svog sugovornika, uključujući i famoznih 12 kilograma skanka.
Prema Brezarovoj analizi, ovakav pristup doprinio je stvaranju slike u javnosti o demonstrantima kao osobama koje bez ikakvog razloga i pod uticajem narkotika pale zgrade širom zemlje.
Od kriminalizacije do mistifikacije plenuma
Autor dalje navodi da se propagandni rad medija nastavio kroz mistifikaciju građanskih plenuma, koji su nastali kao oblik direktne demokratije nakon protesta. Kao ilustraciju navodi intervju emitovan na FaceTV 14. februara, u kojem su gosti bili organizatori tuzlanskog plenuma, Šejla Šehabović i profesor Damir Arsenijević.
Voditelj Senad Hadžifejzović je, prema Brezarovim riječima, emisiju započeo pitanjima koja su banalizovala samu temu:
Šta je to plenum? Otkud sad oni, ko su, tajna, teorija zavjere...
Autor posebno naglašava jedno od pitanja koje je, po njegovom mišljenju, jasno pokazalo namjeru voditelja da diskredituje samu ideju plenuma:
Znate koja je asocijacija na plenum? Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije, plenum CK SK.
Brezar smatra da ovakvo poređenje nije proizašlo isključivo iz neinformisanosti, već predstavlja ozbiljan pokušaj stvaranja averzije kod gledalaca prema plenumima, povezivanjem ove ideje sa političkom organizacijom iz prethodnog režima.
Zašto je kontrola medija bitna vlastima
U završnom dijelu teksta, autor postavlja pitanje zašto je ljudima koji su se već finansijski obogatili kroz učešće u političkom životu u BiH bitno da ostanu na vlasti. Odgovor koji nudi je jasan: da bi se osigurali od situacije u kojoj bi ih neko upitao odakle im imovina i novac koji su stekli.
Kontrolisanjem medija, zaključuje Brezar, političke strukture ne samo da ostaju na vlasti, već i sprečavaju medije, koji imaju odgovornost da istražuju, analiziraju i objavljuju činjenice, da tu svoju funkciju ikada zaista i ispune.
