U Federaciji BiH je tokom 2014. godine zabilježen značajan rast broja zaposlenih, koji je premašio rast broja penzionera, što stručnjaci vide kao ohrabrujući signal za stabilnost penzionog sistema u ovom entitetu.
Prema podacima, broj penzionera u Federaciji je povećan sa 388.000 na 395.000, odnosno za oko 7.000. Istovremeno, broj zaposlenih osoba porastao je sa 435.000 na 447.000, što predstavlja rast od oko 12.000 radnika, gotovo dvostruko veći od porasta broja penzionera.
Omjer zaposlenih i penzionera i dalje nepovoljan
Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ PIO/MIO), naglasio je da trenutni omjer, koji iznosi oko 1,15 zaposlenih na jednog penzionera, još nije dovoljan za potpunu finansijsku stabilnost sistema doprinosa, ali da je smjer kretanja pozitivan.
Sa tim omjerom koji je sada možda 1,15/1 mi još uvijek nemamo osnovu za finansijsku stabilnost od doprinosa u smislu omjera broja zaposlenih i broja penzionera, to treba biti još više, ali ipak bitan je pozitivan trend.
Za razliku od Republike Srpske, gdje je broj penzionera već premašio broj zaposlenih, u Federaciji BiH trenutno postoji razlika od oko 52.000 radnika više nego penzionera. U RS-u je situacija obrnuta, broj penzionera iznosi oko 247.000, a broj zaposlenih oko 239.000, čime je penzioni fond tog entiteta postao ovisan o kontinuiranom zaduživanju.
Industrijska osnova Federacije kao prednost
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe da pozitivan trend u Federaciji BiH potvrđuje da ovaj entitet ima jaču industrijsku osnovu u odnosu na Republiku Srpsku.
Ovo što Federacija bilježi neki plus znak je i potvrda onoga što govorim godinama, da Federacija ima jaču industrijsku osnovu nego što ima RS koja svoju industrijsku osnovu još i uništava raznoraznim stvarima.
Cenić je dodala da alarmantan podatak o odlasku 68.000 radno sposobnih osoba iz jednog dijela BiH nije izazvao adekvatnu društvenu reakciju, iako se radi o ozbiljnom demografskom i ekonomskom problemu.
Direktor Krnjić je istakao da Federalni zavod ne planira zaduživanje radi isplate penzija, za razliku od prakse koja se primjenjuje u Republici Srpskoj.
Umjesto da za isplatu penzija zarađuje generacija koja radi, ona to prenosi svojoj djeci. Federalni zavod se neće zaduživati za isplatu, ima dovoljno potencijala i u obavezama federalnog budžeta i u ekonomskoj snazi Federacije.
Neophodne reforme radnog zakonodavstva
Jedan od zajedničkih problema u oba entiteta jeste izbjegavanje uplate doprinosa od strane određenih poslodavaca. Cenić predlaže reformu koja bi omogućila i pojedincima da se samostalno registruju i plaćaju doprinose za penzijsko osiguranje.
- Uvođenje mogućnosti samostalne registracije pojedinaca za plaćanje doprinosa
- Donošenje Zakona o uređenju rokova plaćanja
- Bolje provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti
Cenić smatra da bi ove mjere, uz zadržavanje trenutnog nivoa zaštite radnika, mogle značajno poboljšati funkcionisanje penzionog sistema i smanjiti sivu ekonomiju u oblasti zapošljavanja.
