Zekerijah Smajić, stručnjak za evropske integracije, još je prije skoro deset godina upozoravao da Evropska unija nije nadležna institucija koja treba rješavati pitanje provedbe presude Sejdić-Finci, a njegova analiza i danas ostaje aktuelna jer se, kako sam navodi, u međuvremenu ništa bitno nije promijenilo.
U intervjuu za televiziju TV1, povodom najave novog sastanka političkih lidera sa predstavnicima EU o implementaciji presude, planiranog za 13. januar, Smajić je bio jasan da ne vjeruje u mogućnost postizanja kvalitetnog rješenja.
Uvjeren sam da nije moguće postići kvalitetan dogovor. Moguće je postići neku vrstu kompromisa koji neće biti održiv. Do sada je bilo bezbroj formalnih aranžmana koji BiH samo dodatno udaljavaju od Evropske unije.
Sistemska greška Evropske komisije
Smajić je poslao otvoreno pismo Evropskoj komisiji i Vijeću Evrope, tvrdeći da je Komisija napravila ozbiljnu političku i sistemsku grešku preuzimanjem nadležnosti nad slučajem Sejdić-Finci. Objasnio je razliku između institucija koje se često poistovjećuju u javnosti.
- Strazbur, sjedište Vijeća Evrope sa 47 zemalja članica, gdje se nalazi Sud za ljudska prava
- Brisel, sjedište Evropske unije sa 28 zemalja članica
- Luksemburg, gdje djeluje Evropski sud nadležan isključivo za građane i pravna lica iz zemalja članica EU
Prema njegovim riječima, potpuno je neprirodno da se Evropska komisija bavi pitanjem koje ne spada u njen portfolio niti nadležnost, dok bi logično rješenje bilo da o tome odlučuju tijela Vijeća Evrope, poput Komiteta ministara i Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
Kao dodatni argument, Smajić navodi da je Bosna i Hercegovina član Vijeća Evrope od 2002. godine, dok Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, potpisan 2008. godine, još nije stupio na snagu jer zemlja nije ispunila potrebne uslove. Bez tog ugovornog odnosa, smatra on, EU nema formalni pravni osnov da insistira na ustavnim reformama, što dodatno potvrđuje da je pitanje Sejdić-Finci neopravdano izdvojeno iz nadležnosti Strazbura.
Izgubljeni fondovi i kazne za građane
Zbog neprovedbe presude, Bosna i Hercegovina je izgubila 45 miliona eura iz IPA fondova, a suočena je i s prijetnjom gubitka IPA II sredstava, vrijednih 80 miliona eura godišnje. Smajić je istakao da bi Evropska komisija trebala prepustiti slučaj Vijeću Evrope i njegovim tijelima, koja imaju jača mehanizme za praćenje provedbe sudskih odluka.
Trebalo bi odmrznuti sredstva namijenjena Bosni i Hercegovini za 2013. godinu, koja iznose oko 50 miliona eura, i ne stavljati nas u režim sankcija u periodu 2014-2020. Ova sredstva direktno štete građanima i sektorima koji bi trebali biti pokretači razvoja, turizmu, poljoprivredi, industriji i infrastrukturi.
Ko je odgovoran za pogrešnu procjenu?
Smajić podsjeća da je Evropska komisija u prošlosti odustajala od zahtjeva koje BiH nije mogla ispuniti, poput reforme policije ili javnog radiodifuznog servisa, tiho priznajući greške i nudeći kompromisna rješenja. Međutim, u slučaju Sejdić-Finci, Komisija je odabrala najosjetljivije pitanje koje direktno zadire u promjenu Ustava, uprkos ranijim izjavama predstavnika EU da se neće mješati u ustavne promjene zemlje.
Na pitanje novinara da li smatra da građani BiH trpe kazne zbog greške Evropske komisije, Smajić je odgovorio kratko i jasno:
Tvrdim to.
Njegova analiza, iznesena prije skoro deset godina, i danas otvara pitanje odgovornosti evropskih institucija u procesu integracije Bosne i Hercegovine, posebno u svjetlu činjenice da ključni problemi oko provedbe presude Sejdić-Finci ostaju nerješeni.
