Vijesti

Budžet BiH za 2026. godinu usvojen po hitnoj proceduri: Veće plate, ali i nove optužbe u Parlamentu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnoj proceduri budžet institucija za 2026. godinu vrijedan 1,58 milijardi KM, uz povećanje sredstava za sigurnosne agencije, ali i oštre kritike opozicije zbog načina usvajanja.

Podijeli:
Budžet BiH za 2026. godinu usvojen po hitnoj proceduri: Veće plate, ali i nove optužbe u Parlamentu
Budžet BiH za 2026. godinu usvojen po hitnoj proceduri: Veće plate, ali i nove optužbe u Parlamentu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je, po hitnoj proceduri, Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu. Novi budžet iznosi 1,58 milijardi KM, što je za oko 10 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu, a najveći dio sredstava predviđen je za plate zaposlenih u državnim institucijama.

Za razliku od budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen krajem novembra prošle godine, ovogodišnji prijedlog kasnio je, kako se navodi, „samo“ osam mjeseci u odnosu na zakonske rokove. Poslanici su ga podržali većinom glasova, razmatrajući ga po hitnom postupku.

Stav Ministarstva finansija

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, istakao je da je riječ o istom prijedlogu koji je upućen iz ministarstva, bez dodatnih izmjena.

„Ono što je najbitnije je izdvajanje entiteta, kada je u pitanju finansiranje državnih institucija. Ostalo je na nivou prethodne tri godine i iznosi milijardu i 20 miliona KM. Naše opredjeljenje je da većina sredstava treba da ostane u entitetima, iz razloga što se realan život odvija u entitetima“, poručio je Amidžić.

Najviše kritika poslanika odnosilo se na samu hitnu proceduru, koja onemogućava podnošenje amandmana, kao i na činjenicu da budžetom, ponovo, nisu predviđena sredstva za finansiranje BHRT-a. Opozicija je ukazala i na to da je prihodovna strana budžeta zapravo manja nego prošle godine.

Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu, ocijenio je da je riječ o „igri brojki“.

„Kad uđete u tekst budžeta vidjećete da su prihodi koji su na raspolaganju institucijama BiH za 55 miliona KM manji nego prošle godine. Ovi iz Trojke pokušavaju da kažu da su povećali budžet, iako u stvarnosti nije povećan“, naveo je Špago.

Više novca za sigurnosne agencije

Prema usvojenom prijedlogu, značajno su povećana sredstva za pojedine sigurnosne i pravosudne institucije:

  • Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA): povećanje od 17 miliona KM
  • Granična policija BiH: povećanje od 13 miliona KM
  • Obavještajno-bezbjednosna agencija (OSA): povećanje od devet miliona KM
  • Sud BiH: povećanje od pet miliona KM
  • Tužilaštvo BiH: povećanje od četiri miliona KM

Pojedinačno najviše novca izdvojeno je za Ministarstvo odbrane BiH i Upravu za indirektno oporezivanje BiH. Poslanici okupljeni oko takozvane Trojke ističu da ovakva izdvajanja pokazuju kako su, uprkos pojačanoj antidržavnoj retorici, državne institucije zapravo jače nego ikad.

Albin Muslić, poslanik SDP-a BiH, pozdravio je povećanje sredstava za pojedine institucije.

„Pohvalno je da se povećavaju sredstva za Memorijalni centar Srebrenica Potočari, kao i dodatna sredstva za plate i naknade zaposlenih u institucijama BiH. Naravno, ima tu i određenih tema koje bi trebalo da budu u budžetu, međutim, za to još nema političke podrške“, kazao je Muslić.

Sabina Ćudić, poslanica Naše stranke, osvrnula se na odnos SNSD-a prema pitanju finansiranja BHRT-a.

„Razumna je odluka kolega iz SNSD-a da podrže ovaj budžet, a ono što nije razumno je da lažu svoje birače da osiguravaju propast države putem budžeta i da ukidaju sredstva BiH. Podsjetiću, kada je u pitanju BHRT, nadležni ministar Forto se sporazumno izborio za šest miliona KM iz raspodjele sredstava iz RAK-a“, navela je Ćudić.

Politički prijepori oko kašnjenja

Sanja Vulić, poslanica SNSD-a, poručila je da podršku budžetu daju isključivo zbog zaposlenih u institucijama BiH, kako bi im bilo omogućeno povećanje plata i retroaktivna isplata, ali da SNSD neće podržavati zakone koji se u završnici mandata predlažu po hitnom postupku, ocjenjujući to predizbornim populizmom.

„Drago mi je što je jedna neosporna činjenica da ministar SNSD-a, Srđan Amidžić, nije kriv za ovako kasno usvajanje budžeta, već isključivo svi oni članovi Fiskalnog savjeta i ostale sporedne aktivnosti i ljudi koji su se bavili politikanstvom, a ne suštinom“, istakla je Vulić.

Na istoj, hitnoj sjednici čija je jedina tačka dnevnog reda bio budžet, usvojen je i zaključak kojim se traži da se istraži kašnjenje u dostavljanju prijedloga zakona i ispita odgovornost ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Konačna sudbina budžeta za 2026. godinu bit će poznata nakon sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja se očekuje u ponedjeljak.

Povezane vijesti